Istraživanje demografskih gubitaka 1941-1948

English summary: Understanding War Casualty Numbers (1941-1948)

For decades, discussion of World War II casualties in socialist Yugoslavia and the post-Yugoslav states was shaped by taboos, political manipulation, and nationalist mythmaking. To provide a reliable scholarly framework, this page presents key demographic and historical research on human losses in Yugoslavia between 1941 and 1948.

This page highlights the foundational statistical studies of Bogoljub Kočović and Vladimir Žerjavić, later complemented by name-based victim research in Serbia, Croatia, and Bosnia-Herzegovina. Together, these works establish a scientifically grounded context for understanding wartime and postwar casualties in the former Yugoslavia.


Uvod

Zbog višedecenijskog tabua u SFRJ na osporavanju zvaničnog broja žrtava Drugog svetskog rata, kao i posledičnih manipulacija i mitomanija od nacionalista-propagandista sa bilo koje strane, smatrali smo neophodnim da predstavimo i naučno pouzdani demografski okvir za sve podatke i uputstva koje ćemo nuditi na ovom portalu. Na ovoj stranici sabrano je nekoliko ključnih priloga o proračunavanju i istraživanju ljudskih gubitaka u Drugom svetskom ratu i posleratnim godinama na prostoru bivše Jugoslavije.


Najsustavniji i najprihvatljiviji statistički izračuni ljudskih gubitaka Jugoslavije u Drugom svetskom ratu su izradili Bogoljub Kočović (1920-2013) i Vladimir Žerjavić (1912-2001). Januara 1985. godine, pravnik i statističar u emigraciji Bogoljub Kočović obelodanio je rezultate svojih proračunavanja u knjizi Žrtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, koja je potpuno srušila mit o 1.706.000 stradalih u Jugoslaviji. Ne znajući za Kočovićeva istraživanja, hrvatski ekonomista Vladimir Žerjavić je nešto kasnije sličnom metodologijom došao do približnih rezultata u radu Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu (Zagreb 1989).

U novijim istraživanjima, istoričari Dragan Cvetković i Igor Graovac su, svaki za sebe, primenjivali metodu nabrajanja žrtava imenom i prezimenom. Pokazalo se da je ta metoda itekako komplementarna demografskoj metodi kojom su se poslužili Kočović i Žerjavić, utvrdivši da ukupan broj ubijenih i poginulih za Drugog svetskog rata na području Jugoslavije se kreće oko 1.023.000.

Uz saglasnost i pristanak autora Bogoljuba Kočovića, ova stranica predstavlja u PDF-obliku prvo (londonsko) izdanje njegove knjige Žrtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji (1985), kao i prvo izdanje knjige Nauka, nacionalizam i propaganda (1998), Kočovićev kritični osvrt na propagandni rad Životija Đorđevića Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svetskom ratu (1997). Ova online publikacija je posvećena uspomeni na Bogoljuba Kočovića, koji je preminuo u februaru 2013. godine.

Pored toga objavljujemo izbor važnijih priloga na temu ljudskih gubitaka 1941-1948 – u prvom redu izlaganja i saopštenja sa srpsko-hrvatskih naučnih skupova pod nazivom Dijalog povjesničara/istoričara, između ostalog i istraživanja Igora Graovca i Dragana Cvetkovića o ljudskim gubicima u Hrvatskoj 1941-1945, te radove iz raznih naučnih časopisa.

Ovi radovi zajedno čine naučno pouzdani demografski kontekst za sve objavljene i neobjavljene poimenične popise i spiskove koji se odnose na period 1941-1948 na prostoru bivše Jugoslavije. Autori zadržavaju autorska prava nad svojim originalnim radovima.


Bogoljub Kočović: Žrtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji (1985)

kocovic-zrtve-london1985London: Veritas Foundation Press 1985
Biblioteka Naše Delo.
Uređivački odbor: inž. Svetozar Bižić, dr Miodrag Mihailović i Nenad Petrović.

Sadržaj— Predgovor (Desimir Tošić) (5-14)

Uvod (17-40)

1. Žrtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji (41-55)

2. Žrtve Drugog svetskog rata po republikama i pokrajinama — i među njenim pojedinim narodima (57-95)

3. Žrtve Drugog svetskog rata među narodima Jugoslavije (97-126)

Zaključci (127-134)

Prilozi (137-199)

Résumé en Français — Summary in English — Biografska beleška o autoru (201-205)


Bogoljub Kočović: članci i intervjui

Intervju sa Bogoljubom Kočovićem. Razgovor vodio i snimio Mirko Galić. Start (zagrebački magazin), 30.09.1989.

๏ Bogoljub Kočović: Još jednom o žrtvama Drugog svjetskog rata, genocidu i Jasenovcu. Hrvatska ljevica 5/10 (listopad 1998), 35-37.


Bogoljub Kočović: Nauka, nacionalizam i propaganda: između gubitaka i žrtava Drugog svetskog rata u Jugoslaviji (1998)

kocovic-nauka-nacionalizam-1998Paris: Editions du Titre 1998

Sadržaj — Predgovor (Selimir Govedarica) (3-7)

Uvodna reč (Vladeta Vučković) (8-15)

Nauka, nacionalizam i propaganda — 1. Odgovor na kritike dr Životija Đorđevića (17-50)

2. Kako je dr Životije Đorđević izračunao ljudske gubitke Jugoslavije u Drugom svetskom ratu (51-82)

3. Zaključak o knjizi dr Životija Đorđevića (83-102)

4. O nekim argumentima i brojevima gubitaka na koje smo nailazili ili na koje sve češće nailazimo ovih dana (103-124)

5. Principi koji su me vodili u radu na problemu ljudskih gubitaka u Jugoslaviji za vreme Drugog svetskog rata + popis priloga (125-142)

Beleške o piscima (143-147)


Igor Graovac & Dragan Cvetković: Ljudski gubici Hrvatske 1941.-1945. godine: pitanja, primjeri, rezultati (2005)

graovac-cvetkovic-zagreb2005Zagreb: Zajednica istraživača Dijalog / Zaklada Friedrich Naumann 2005
Biblioteka Dijalog.
Uredništvo: Hans-Georg Fleck, Dušan Gamser i Igor Graovac.

Sadržaj — Uvodne napomene (Daniela Krivda) (3-22)

Igor Graovac: Žrtve i/ili stradalnici te suodnosi demografije i historiografije u istraživanju ljudskih gubitaka (23-50)

Dragan Cvetković: Ljudski gubici Hrvatske prema popisu Žrtve rata 1941.-1945. iz 1964. godine. Analiza trenutačnog stanja prema do sada obavljenoj reviziji (51-146)

Igor Graovac: Stradanje katoličkog svećenstva u partizanima te Hrvata i Srba od četnika 1941.-1945. u Hrvatskoj (147-196)

Prilozi: Izvori i literature, kratice, kazalo (197-244)

Popis plenarnih izlaganja i saopćenja o ljudskim gubicima Hrvatske i Srbije u 20. stoljeću (s osnovnim podacima o njihovim autorima) sa deset skupova (1998.-2005.) i u devet knjiga/zbornika radova (2000.-2005.) Dijaloga povjesničara/istoričara (245-257)

Sažetak na hrvatskom, engleskom i njemačkom te rezime na srpskome jeziku (259-289)


Izbor važnijih priloga o novijim istraživanjima ljudskih gubitaka 1941-1948

๏ Srđan Bogosavljević: Drugi svetski rat — žrtve. Jugoslavija. Dijalog povjesničara — istoričara 4 (Zagreb: Zaklada Friedrich Naumann 2001), 487-507.

๏ Dragan Cvetković: Stradali pripadnici Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije iz Hrvatske prema popisu Žrtve rata 1941-1945. iz 1964. godine. Analiza trenutnog stanja prema do sada izvršenoj reviziji. Dijalog povjesničara — istoričara 6 (Zagreb: Zaklada Friedrich Naumann 2002), 365-281.

๏ Dragan Cvetković: Stvarni gubici civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini prema popisu “Žrtve rata 1941-1945”. Istorija 20. veka 20/1 (2002), 81-96.

๏ Dragan Cvetković: Ljudski gubici Vojvodine u Drugome svetskom ratu. Dijalog povjesničara — istoričara 9 (Zagreb: Zaklada Friedrich Naumann 2005), 489-508.

๏ Dragan Cvetković: Stradanje civila Nezavisne Države Hrvatske u logoru Jasenovac. Tokovi istorije 4 (2007), 153-168.

๏ Dragan Cvetković: Srebrenica u Drugom svetskom ratu: numerička analiza stvarnih ljudskih gubitaka. Tokovi istorije 3 (2009), 63-93.

๏ Dragan Cvetković: Holokaust u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj — numeričko određenje. Istorija 20. veka 29/1 (2011), 163-182.

๏ Vladimir Geiger: Osvrt na istraživanja i odjeke problematike Bleiburga i Križnog puta 1945. u Republici Hrvatskoj. Dijalog povjesničara — istoričara 8 (Zagreb: Zaklada Friedrich Naumann 2004), 409-428.

๏ Vladimir Geiger: Ljudski gubici Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i poraću koje su prouzročili Narodnooslobodilačka vojska i Partizanski odredi Jugoslavije. Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi). Case study: Bleiburg i folksdojčeri. Časopis za suvremenu povijest 42/3 (2010), 693-722.

๏ Vladimir Geiger: Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači”. Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi). Časopis za suvremenu povijest 43/3 (2011), 699-749.

๏ Zoran D. Janjetović: Izračunavanje broja žrtava Drugoga svetskog rata u Jugoslaviji — jedno iskustvo. Dijalog povjesničara — istoričara 5 (Zagreb: Zaklada Friedrich Naumann 2002), 503-515.

๏ Husnija Kamberović, Osuđeni na smrt u Bosni i Hercegovini 1945.-1949. godine (Sarajevo: Udruženje za modernu historiju, Udruga za modernu povijest 2021).

๏ Marica Karakaš: Žrtve savezničkih bombardiranja Nezavisne Države Hrvatske u jugoslavenskim popisima žrtava rata (1947., 1950., i 1964) i hrvatskim žrtvoslovima (1991.-2005.). Dijalog povjesničara — istoričara 10/2 (Zagreb: Zaklada Friedrich Naumann 2008), 325-340.

๏ Josip Kolanović: Holocaust in Croatia — Documentation and research perspectives. Arhivski vjesnik 39 (1996), 157-174.

๏ Davor Kovačić: Iskapanja na prostoru koncentracijskog logora Stara Gradiška neposredno poslije završetka Drugog svjetskog rata i procjene broja žrtava. Scrinia slavonica 3 (2003), 500-520.

๏ Jovan Mirković: Izdanja Muzeja žrtava genocida i građa o ljudskim gubicima u tim izdanjima. Dijalog povjesničara — istoričara 7 (Zagreb: Zaklada Friedrich Naumann 2003), 573-591.

๏ Jovan Mirković: Žrtve Vojvodine u logorima 1941-1945. prema do sada izvršenoj reviziji popisa iz 1964. godine. Dijalog povjesničara — istoričara 9 (Zagreb: Zaklada Friedrich Naumann 2005), 509-530.

๏ Jovan Mirković: Žrtve Vojvodine u Drugome svetskom ratu prema do sada obrađenim podacima Anketnog odbora Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine. Dijalog povjesničara — istoričara 10/2 (Zagreb: Zaklada Friedrich Naumann 2008), 223-246.

๏ Mate Rupić: Popis žrtava Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj iz 1950. godine Dijalog povjesničara — istoričara 4 (Zagreb: Zaklada Friedrich Naumann 2001), 539-552

Digitalni izvori: CPI, Hrčak i ScIndeks.


Last edited: 04.01.2026.